Ekonomika poduzetništva II

Obavještavaju se redovni i izvanredni studenti 2. godine smjer Računovodstvo i smjer Trgovina da će se 2. kolokvij iz Ekonomike poduzetništva II održati dana 06. lipnja 2012. godine u 11 sati, u dvorani Dobriša Cesarić.

Satnica: 2+1

ECTS: 4

Cilj:

Usvojiti opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, ukazati na njegovu vezu s drugim predmetima studija te njegovim savladavanjem doprinijeti daljnjem ekonomskom obrazovanju

Cilj je stjecanje znanja koja predstavljaju neophodnu teorijsku podlogu za pripremanje odluka u gospodarskim subjektima i ekonomsku analizu ključnih problema malih poduzetnika.

Studenti će steći praktična i teoretska znanja o poslovanju poduzeća, posebice o troškovima, prihodima, financijskom rezultatu i poslovnom uspjehu poduzeća. Posebice je važno da studenti nauče razmišljati kao ekonomisti. Cilj je stjecanje elementarnih znanja o bitnim pojmovima s kojima se ekonomisti susreću u svakodnevnom poslovanju poduzeća, a koji su neophodna podloga za razumijevanje problematike koja se proučava u posebnim ekonomskim predmetima.

Okvirni sadržaj predmeta:

Svrha razdvajanja troškova. Analitička metoda razdvajanja troškova. Metoda procjene, metoda grafičke interpolacije, metoda računske interpolacije, metoda varijatora, metoda najmanjih kvadrata u razdvajanju troškova.

Poslovni uspjeh poduzeća. Poslovni rezultat poduzeća. Pojam i potreba procjenjivanja vrijednosti poduzeća. Metode procjenjivanja vrijednosti poduzeća. Apsolutna mjerila uspješnosti poslovanja. Pojam i čimbenici proizvodnosti rada. Mjerenje stupnja proizvodnosti rada. Pojam i čimbenici ekonomičnosti. Mjerenje stupnja ekonomičnosti. Pojam i čimbenici rentabilnosti. Mjerenje stupnja rentabilnosti. Povezanost mjerila uspješnosti poslovanja. Ekonomika resursa. Ekonomika poslovnih funkcija. Pojam i podjela ekonomskih zakona proizvodnje. Zakon opadajućih prinosa. Zakon supstitucije. Zakoni minimuma, maksimuma i optimuma. Zakon masovne proizvodnje. Zakon transportnih troškova i lokacije. Izbor organizacijskog tipa proizvodnje.

Teorija investicija. Pojam, vrste i izvor financiranja investicija. Investicijski projekt. Mjerenje efikasnosti investicija. Statičke i dinamičke metode ocjene efikasnosti investicije. Rizik i neizvjesnost u investicijskom odlučivanju. Identifikacija rizika. Mjerenje rizika. Vrednovanje rizičnih investicijskih projekata. Odlučivanje u uvjetima neizvjesnosti. Analiza rizika simulacijom. Utjecaj poreznih stopa i inflacije na investicijsku odluku.

Vježbe obuhvaćaju stjecanje vještine korištenja alata potrebnih za ekonomsku analizu ključnih problema malih poduzetnika i za ispravno donošenje odluka a povezivano s teorijskim znanjem mikroekonomike uz brojčano izražavanje dobivenih rezultata. Upoznavanje sa mogućnostima korištenja alata, koji predstavljaju neophodnu podlogu za pripremanje odluka u gospodarskim subjektima, u praksi.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

1. Karić, M., Ekonomika poduzeća, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006.
2. Jelavić, Ravlić, P., Starčević, A. i Samanović, J., Ekonomika poduzeća, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb 1993.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

1. Santini, I.: Mikroekonomika, HIBIS, Zagreb, 1995.

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Izvedbeni program predmeta realizira se u ukupnom fondu od 45 sati (30 sati predavanja i 15 sati vježbi) u okviru IV.semestra.

Način polaganja ispita

1. Dva kolokvija: pismena provjera stečenog teorijskog znanja i korištenja alata koji predstavljaju neophodnu podlogu za pripremanje odluka u gospodarskim subjektima i ekonomske analize ključnih problema malih poduzetnika.

2. Ispit se polaže u dva dijela: pismeni ispit i usmeni ispit. Usmeni ispit je završna provjera znanja nakon parcijalne provjere raspoređene ravnomjerno tijekom godine.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Kvaliteta izvedbe prati se anonimnim ocjenjivanjem tijekom i na kraju izvedbe programa, analizom prisustvovanja studenata predavanjima i vježbama te polučenih ocjena, te spremnošću studenata na poželjne, ali neobvezne oblike angažmana (istraživanja i sl.)