Europske integracije

Studentima su predavanja obvezna jer se vodi evidencija dolazaka na nastavu. Da bi dobili potpis potrebno je da studenti obvezno prisustvuju na minimalno 50% predavanja. Studenti koji zbog bolesti ne dođu na predavanja moraju donijeti važeću ispričnicu od liječnika. Studenti su dužni na predavanja nositi bilježnicu i obveznu literaturu. Budući da se ukupna ocjena iz predmeta sastoji od nekoliko cjelina, između ostalog i iz radionica i blic testova, studenti su obvezni prisustvovati u izradi istih.

Vrednovanje obveza studenata:

Predmet se Europske integracije može položiti na dva načina. Jedan je način putem kolokvija, a drugi je način putem završnog ispita. Oba su načina pojašnjena u tekstu koji slijedi.

Konačna se ocjena iz predmeta Europske integracije, položenog putem PREDROKA, zasniva na nekoliko cjelina. Student može ostvariti ukupno 100 bodova u semestru prema sljedećim cjelinama:

Elementi ocjenjivanja (PREDROK):

5 bodova - dolazak na predavanja

10 bodova - 2 blic testa

15 bodova - aktivnost na radionicama

70 bodova - 2 kolokvija (pismeno)

______________________________

100 bodova ukupno

Kriteriji za bodovanje prisustvovanja na predavanjima:

Studenti koji su izostali tri ili manje puta s predavanja udovoljavaju elementu dolazak na predavanja te dobivaju 5 bodova. Studenti koji zbog bolesti nisu prisustvovali više od tri puta na predavanjima uz donesenu odgovarajuću ispričnicu od liječnika mogu ostvariti pravo na dobivanje 5 bodova.

Kriterij za bodovanje blic testa:

Tijekom semestra održati će se dva blic testa (bez prethodne najave), jedan prije svakog kolokvija. Ovisno o ocjeni koja se dobije iz navedenog testa ostvariti će se i odgovarajući broj bodova. Maksimalni iznos bodova iz dva blic testa je 10.

Izvrstan – 5 bodova

Vrlo dobar – 4 bodova

Dobar – 3 bodova

Dovoljan – 2 boda

Nedovoljan – 0 bodova

Kriterij za bodovanje aktivnosti na radionicama:

Prilikom rada na radionicama studenti su podijeljeni u grupe. Grupa koja najbolje izvrši dobiveni zadatak dobiva maksimalan broj bodova (15 bodova). Maksimalan broj bodova dobiva i voditelj svake grupe neovisno o ostvarenom broju bodova grupe u kojoj se nalazi. Preostale grupe, ovisno o izvršenom zadatku dobivaju 12 ili manje bodova (ovisno o prezentiranju obavljenog zadatka).

Kriterij za bodovanje kolokvija:

Tijekom semestra studenti pišu dva kolokvija. Provjera znanja na kolokviju izvršava se isključivo pisanim putem. Na svakom je kolokviju moguće ostvariti ukupno 35 bodova, prema sljedećem kriteriju:

izvrstan – 35 bodova

vrlo dobar – 30 bodova

dobar - 25 bodova

dovoljan - 20 bodova

Kriterij za formiranje ukupne ocjene:

100-91 %, odnosno 91-100 bodova - izvrstan

90-81 %, odnosno 81-90 bodova - vrlo dobar

80-66 %, odnosno 66-80 bodova - dobar

65-51 %, odnosno 51-65 bodova - dovoljan

Konačna ocjena koja se upisuje u indeks je prosjek prema postotcima gore navedenih cjelina. Od studenata se očekuje odgovornost prilikom proučavanja potrebite literature te aktivno sudjelovanje na predavanjima u obliku diskusije i postavljanja pitanja.

Elementi ocjenjivanja (ZAVRŠNI ISPIT):

Završni se ispit odnosi na one studente koji ne polože ispit na predroku, odnosno putem kolokvija i gore navedenih cjelina. Završni se ispit sastoji od pisanog i usmenog dijela. Konačna ocjena koja se upisuje u indeks je prosjek dviju navedenih cjelina. Na svakoj cjelini (pisani i usmeni dio) kriterij za formiranje ocjene nalazi se niže u tekstu.

Kriterij za formiranje ukupne ocjene:

100-91 %, odnosno 91-100 bodova - izvrstan

90-81 %, odnosno 81-90 bodova - vrlo dobar

80-66 %, odnosno 66-80 bodova - dobar

65-51 %, odnosno 51-65 bodova - dovoljan

Satnica: 2+1
ECTS: 4

Ciljevi i očekivani ishodi predmeta (razvijanje općih i specifičnih kompetencija) – što će student biti u stanju napraviti nakon određenog razdoblja:

Opće kompetencije:

Oblikovanje suvremenih teorijskih znanja i spoznaja o gospodarskim integracijskim procesima među državama s naglaskom na Europskoj uniji. Studente se ekonomskih, pravnih i ostalih studija upoznaje s osnovama gospodarskog procesa integriranja u Europi, s osvrtom na Hrvatsku, te im se predočavaju prednosti i izazovi procesa gospodarskog integriranja na području ekonomskog i svakodnevnog života.

Specifične kompetencije:

Opisati i objasniti povijesne korijene i egzogene varijable koje su utjecale na proces europskog integriranja, razlikovati prve supranacionalne zajednice, definirati EU, opisati i interpretirati strukturu EU, obrazložiti i objasniti pravne temelje EU, objasniti i razlikovati proces proširenja EU od procesa produbljivanja EU, opisati i analizirati kriterije za pristupanje u članstvo u EU, analizirati funkcioniranje EU i njen institucionalni ustroj, objasniti način donošenja odluka u europskim institucijama, opisati i interpretirati pravni poredak zajednice, definirati pravnu stečevinu i opisati njena poglavlja, razumjeti funkcioniranje zajedničkih politika EU, objasniti ciljeve i smisao zajedničkih politika EU, opisati i analizirati zajedničko tržište EU, analizirati utjecaj zajedničkog tržišta EU na hrvatsko tržište, obrazložiti smisao postojanja zajedničke politike tržišnog natjecanja, analizirati politiku tržišnog natjecanja, primijeniti politiku tržišnog natjecanja na stanje u RH, opisati i interpretirati državne potpore u EU, razlikovati politiku državnih potpora u RH u odnosu na državne potpore u EU, opisati i interpretirati ekonomsku i monetarnu uniju, definirati EMU, analizirati koristi od zajedničke valute za zemlje članice EMU-a, opisati poljoprivrednu politiku EU, objasniti instrumente provedbe ZPP-a, razumjeti implikacije zajedničke porezne politike na porezni sustav u RH, objasniti zajedničku politiku obrazovanje, izobrazba i mladi te interpretirati implikacije iste na hrvatski obrazovni sustav, razumjeti prihode i rashode proračuna EU, objasniti programe pomoći EU zemljama članicama, zemljama kandidatkinjama i trećim zemljama, opisati povijest odnosa RH i EU, opisati i interpretirati SSP, analizirati utjecaj SSP-a na hrvatsko gospodarstvo, objasniti pregovore RH i EU u postupku priprema za punopravno članstvo, prepoznati izazove za RH na putu prema EU, opisati i interpretirati programe pomoći EU namijenjene Hrvatskoj, analizirati prednosti i nedostatke članstva u Uniji, razumjeti upravljanje projektnim ciklusima te osmisliti i izraditi projekt koji može biti financiran iz pretpristupnih i strukturnih fondova Unije.

Korelativnost i korespodentnost predmeta:

Predmet je povezan s kolegijima Počela ekonomije, Makroekonomija, Osnove gospodarstva Hrvatske I i II te Ekonomska politika. Položen predmet Počela ekonomije olakšava razumijevanje osnovnih ekonomskih zakonitosti i terminologije koje se obrađuju u okviru predmeta Europske integracije. Predmet je također povezan s predmetom Makroekonomija obzirom da je gospodarstvo Europske unije primijenjena makroekonomika u onom dijelu u kojem se analizira ponašanje ključnih makroekonomskih varijabli kao što su cijene, zaposlenost, gospodarski rast i odnosi s inozemstvom, te u onom dijelu u kojem se analizira fiskalnu i monetarnu politiku Europske unije. Predmet Europske integracije korespondira s predmetom Osnove gospodarstva Hrvatske I i II budući da se u današnje globalno vrijeme brzih promjena niti jedno gospodarstvo ne može promatrati izdvojeno. Ekonomska politika koja se provodi u Hrvatskoj pod ogromnim je utjecajem zajedničkih politika Europske unije. 

Sadržaj predmeta:

Osnove EU. Povijest europskih integracija. Širenje europskih integracija. Institucije EU. Vijeće EU. Europsko vijeće. Europska komisija. Europski parlament. Sudovi EU. Ostala tijela, agencije i interesne skupine. Uvod u pravo EU-a. Sadržaj europskog prava. Izvori prava EU (primarno i sekundarno). Instrumenti: pravni akti institucija EZ. Promjene koje donosi Ustav EU-a. Nadležnost zajednice. Zakonodavne aktivnosti institucija EU-a. Zajedničko tržište i tržišne slobode. Slobodno kretanje roba, usluga, ljudi i kapitala. Pravo tržišnog natjecanja. Državne potpore u EU. Ostale zajedničke politike EU. Ekonomska i monetarna unija. Zajednička poljoprivredna politika. Zajednička porezna politika. Obrazovanje izobrazba i mladi. Proračun i fondovi EU. Odnosi Hrvatske i EU. Povijest, sadašnjost i budućnost. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Pregovori. Upravljanje projektnim ciklusom (UPC).

Pristup učenju i poučavanju u predmetu:

Gradivo prezentirano i prodiskutirano na predavanjima čini cjeloviti korpus znanja koji je potreban studentu za uspješno polaganje ispita. Stoga je praćenje predavanja najvažniji dio u pristupu učenja i poučavanja iz predmeta. Studenti, uz dobivene skraćene prezentacije (na web stranicama nastavnika) trebaju voditi bilješke na nastavi. Proučavanje je obvezne literature potrebno kako bi se mogli pojasniti dijelovi koji nisu apsolvirani na predavanjima. Od studenata se ne očekuje pasivno memoriranje gradiva i definicija. Očekuje se aktivno interpretiranje i razumijevanje suvremenih trendova u procesu europskog integriranja. Obzirom da se u predmetu uspoređuje ponašanje ključnih makroekonomskih varijabli u Hrvatskoj i EU, od studenata se očekuje poznavanje istih.

Način izvođenja nastave:

Nastava se realizira putem predavanja i prezentacija uz interaktivni pristup i diskusije, rada u skupinama, radionicama, simulacijama, istraživanjem aktualnih zbivanja na području hrvatskog gospodarstva i EU te kritičkom promišljanju istih kao i  putem otvorenog učenja. Cilj ovakvog karaktera nastave je prijelaz s obrazovnog sustava koji je bio fokusiran na memoriranje činjeničnog i procesnog znanja, adekvatnog za predvidljivost planskih ekonomija, ali ne i za promjenjivost globalne tržišne ekonomije, na obrazovni sustav koji proizvodi znanja i vještine potrebne radniku u vremenu kada tržišne snage, a ne planske, definiraju profil ljudskog kapitala potreban za natjecanje na tržištu rada.

(obvezna)

• Mintas-Hodak Lj. ur. (2010) Europska Unija. Zagreb: Zagrebačka škola ekonomije i managementa i Mate d.o.o. (odabrana poglavlja),
• Zabilješke s predavanja.

(dopunska)

• Mintas-Hodak Lj. ur. (2004) Uvod u Europsku Uniju. Zagreb: Zagrebačka škola ekonomije i managementa i Mate d.o.o.
• Jovančević, R. (2005) Ekonomski učinci globalizacije i Europska unija. Zagreb: Mekron promet d.o.o.
• Kandžija, V. (2003) Gospodarski sustav Europske unije. Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci.
• Ćapeta T. (2000) Europska Monetarna Unija. Zagreb: Informator.
• Bogunović A. (2001) Ekonomske integracije i regionalna politika. Zagreb: Informator.
  

Pohađanje nastave:

Studentima su predavanja obvezna obzirom da se vodi evidencija dolazaka na nastavu. Da bi dobili potpis potrebno je prisustvovanje na minimalno 50% predavanja. Studenti koji zbog bolesti ne dođu na predavanja moraju donijeti važeću ispričnicu od liječnika. Studenti su dužni na predavanja nositi bilježnicu i obveznu literaturu. Studenti koji kasne na predavanje mogu ući u učionicu pod prvom pauzom, ali će im se dolazak na nastavu evidentirati kao 50% prisutnosti na nastavi toga predavanja. Studenti koji učestalo ometaju nastavu mogu biti udaljeni s predavanja te im se bilježi prisutnost u onolikoj mjeri u kojoj su na predavanjima bili prisutni. Od studenata se očekuje odgovornost prilikom proučavanja potrebite literature te aktivno sudjelovanje na predavanjima u obliku diskusije i postavljanja pitanja. Kako bi studenti bili u mogućnosti aktivno sudjelovati na predavanjima u obliku diskusije i postavljanja pitanja poželjno je unaprijed se pripremiti za nastavu, odnosno proučiti potrebno poglavlje u udžbeniku i/ili pročitati odgovarajuće članke koje nastavnik istakne bitnima.

Pisani radovi:

Seminarski radovi moraju biti pisani računalom i smiju imati maksimalno 8 stranica teksta (od 6 do 8), počevši od uvoda pa do zaključka. Seminarski radovi moraju imati adekvatnu naslovnu stranicu, sadržaj, označene stranice i literaturu. Detaljne upute o pisanju seminarskih radova kao i izgled naslovne stranice mogu se naći na web stranicama nastavnika. Ponuđene teme također se nalaze na web stranicama nastavnika. Studente se upozorava na provjeru pravopisnih i gramatičkih grešaka prije predaje rada. Ukoliko se ustanovi da student nije obavio pravovaljanu provjeru snižava se ocjena iz pisanog dijela rada. Konačna ocjena iz seminarskih radova dobiva se na temelju prosjeka ocjene iz pisanog dijela rada te usmene prezentacije. Student je dužan predati seminarski rad na vrijeme. Voditi računa o potrebnom roku za čitanje rada od strane nastavnika, koji iznosi tjedan dana. Studenti koji predaju rad sa zakašnjenjem dobivaju dodatni kazneni seminar koji je potrebno prema istim, gore navedenim, kriterijima napisati, ali ne i prezentirati. Obzirom na rok za čitanje seminara koji iznosi tjedan dana, student je dužan predati seminarski rad nastavniku na prvo čitanje minimalno dva tjedna prije predviđenog roka za usmeno izlaganje u seminarskoj grupi. Radovi se predaju u elektronskoj i pisanoj verziji. Studente se također upozorava na akademsku čestitost. Pritom se misli na primjeren način citiranja i parafraziranja. Upute o ispravnom citiranju mogu se naći na nastavnikovoj web stranici. U slučaju povrede spomenute upute studenti dobivaju dodatni kazneni seminar koji je također potrebno samo napisati bez usmenog izlaganja.

Kašnjenje i/ili neizvršavanje zadataka:

Studenti su dužni izvršavati u rokovima sve unaprijed navedene obveze. Obvezni su prisustvovati na minimalno 50% predavanja jer u suprotnom neće moći dobiti potpis iz predmeta Europske integracije. Ukoliko studenti ne sudjeluju na seminarima, tri izostanka i više, uz uvažavanje liječničkih ispričnica, neće dobiti potrebiti potpis. Predviđene sankcije za neizvršavanje predviđenih obveza prilikom izrade, predaje i prezentiranja seminarskih radova pojašnjene su u prethodnom odjeljku.

Kontaktiranje s nastavnicima:

Studenti mogu kontaktirati s nastavnikom tijekom termina konzultacija (dva sata tjedno), dok se za kratka pitanja i objašnjenja mogu obratiti, uz prethodnu najavu telefonom ili e-mail-om, bilo koji dan tijekom radnog vremena, osobnim dolaskom. Upiti fiksnim telefonom mogući su svakim danom, no potrebno je voditi računa o obvezama nastavnika izvan ureda. Moguće je postaviti pitanja i e- mailom na koji će biti odgovoreno najkasnije za 24 sata (osim u vrijeme vikenda ili godišnjeg odmora ili odsutnosti profesora (službeno putovanje, bolest i slično). Poželjno je da studenti za sve nejasnoće dođu što češće na konzultacije. Spomenuta 24 sata za odgovor na e-mail odnose se za kratke upite. Isto ne vrijedi za davanje povratnih informacija o napisanom seminarskom radu. Za navedeno je spomenut rok od tjedan dana o kojemu studenti moraju voditi računa.

Informiranje o predmetu:

Obveza je svakog studenta redovito se informirati o odvijanju nastave i zadacima koji su zadani na nastavi. Poželjno je o tijeku nastave i obradi nastavnog gradiva pitati studente ili profesora. Sve obavijesti o održavanju ili eventualnoj odgodi predavanja bit će izvješene na oglasnoj ploči ispred profesorovog kabineta i na web stranici Veleučilišta minimalno 48 sati ranije.