Fiziologija bilja

Opis predmeta

Ciljevi i očekivani ishodi predmeta (razvijanje općih i specifičnih kompetencija) – što će student biti u stanju napraviti nakon određenog razdoblja:

Kolegij Fitopatologija ima za cilj:

-Omogućiti studentima poljoprivrednog odijela, smjera: Vinogradarstvo-Vinarstvo- Voćarstvo, stjecanje osnovnih znanja i vještina iz područja zaštite višegodišnjih nasada od biljnih bolesti. Intenziviranjem poljoprivredne proizvodnje i ubrzanim podizanjem novih nasada vinograda i voćnjaka iskazana je i sve veća potreba pravovremene i kvalitetne zaštite s ciljem očuvanja stečenog uroda. U svijetu i kod nas velika se pozornost poklanja mjerama i načinima suzbijanja biljnih bolesti te proizvodnji dovoljnih količina kvalitetne i zdrave hrane, što je jedan od osnovnih zadataka i Fitopatologije.

-Stjecanje znanja iz područja Fitopatologije ima za cilj pripremu i obrazovanje stručnjaka zbog približavanja EU, te prilagodbu standardima Zaštite bilja koji se provode u EU, kao i neophodnost osnovnih stručnih znanja na vlastitim obiteljskim gospodarstvima i drugdje.

-Opća znanja koja studenti stječu slušanjem ovog kolegija odnose se na proširenje sveukupnih znanja iz područja agronomije te uvida u povezanost fitopatologije s ostalim srodnim znanostima. Upoznavanje s značajem suzbijanja bolesti vinograda i voćnjaka, determinacija biljnih bolesti, ozbiljnost značaja uporabe pesticida (fungicida) te zaštita čovjeka i okoliša.

-Posebnost ovog kolegija je u provedbi praktičnog dijela nastave u veleučilišnom nasadu vinograda i voćnjaka kao i prepoznavanje i determinacija bolesti na terenu. Studenti putem vježbi i stručne prakse samostalno provode mjere suzbijanja bolesti (tretiranje fungicidima) uz pomoć strojeva i oruđa, ovladavaju primjenom teoretskih stečenih znanja o pripremi škropiva, te zaštiti sebe i okoliša.

Korelativnost i korespodentnost predmeta:

Program kolegija Fitopatologija povezan je gotovo s većinom kolegija iz područja struke , u prvom redu Entomologijom, Korovima i suzbijanju korova, Mehanizacijom u VVV-u, zatim Fiziologijom bilja, Ishranom bilja, Vinogradarstvom, Voćarstvom, Tehnologijom vina, Zaštitom tla i voda, Poljoprivrednim melioracijama, Botanikom i drugim.

Sadržaj predmeta:

Sadržaj predavanja: (30 sati teoretske nastave)

Pojam Fitopatologije, Povjesni razvoj biljnih bolesti, Izvori zaraze i putevi širenja parazita, Utjecaj okolnih čimbenika na pojavu biljnih bolesti, Afinitet, agresivitet, patogenitet, Epifitocija biljnih bolesti, Prognoza pojave biljnih bolesti, Intergrirana zaštita biljnih bolesti, Kemijske mjere suzbijanja (Fitofarmacija), Značaj i načini uporabe fungicida (podjela i način djelovanja), Najvažniji anorganski i organski fungicidi, Naznačajnije bolesti vinove loze i voćaka (prepoznavanje i suzbijanje).

Sadržaj vježbi: (30 sati vježbi)

Abiotski i biotski uzročnici bolesti, sistematika gljiva s važnijim primjerima za vinovu lozu i voćke, izrada programa zaštite vinograda i voćnjaka, prikupljanje i determiniranje herbarijskog materijala.

Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe (2+2) u okviru IV. Semestra, te kroz obveznu stručnu praksu u okviru IV semestra.

Pristup učenju i poučavanju u predmetu:

Za savladavanje predviđenih sadržaja kolegija neophodno je uskladiti i pravovremeno provođenje praktičnih vještina (Stručna praksa u okviru IV semestra). Studenti trebaju prilikom učenja obratiti pozornost na navedeni sadržaj predmeta, (predavanja i vježbi) i preporučenu obveznu literaturu. Po završetku predavanja nastavnik će dostaviti studentima obrađene tematske cjeline kolegija, potrebne za polaganje ispita. Posebno naglasiti značaj sudjelovanja studenta na nastavi, kao i timski rad prilikom izrade prezentacija i istraživačkih vježbi.

Način izvođenja nastave:

Nastava se izvodi kroz teoretski dio, tj. 30 sati predavanja (PP prezentacije, otvorena izlaganja) i 30 sati vježbi (rad u skupinama u praktikumu -10 sati i terenska nastava 20 sati ).

Redoviti studenti obvezni su pohađati 50% predavanja i odslušati i odraditi sve predviđene vježbe u praktikumu te izraditi dnevnik stručne prakse da bi ostvarili pravo potpisa.

Uredno vođena evidencija prisustvovanja studenata na nastavi biti će dokaz pohađanja nastave.

Tijekom održavanja vježbi student je obvezan sačiniti herbarij bolesnog bilja, te treba izdeterminirati i prepoznati isti. Ocjena iz herbarija ulazi u završnu ocjenu ispita. Studenti koji tijekom vježbi nisu uspjeli sačiniti herbarij, obvezni su herbarij predočiti prilikom pristupanja ispitu. Ispit se şastoji iz dva dijela: pismeni dio (kolokvij + determinirani herbarij) i usmeni dio, nakon čega student dobija završnu ocjenu.

Ukoliko student ne riješi ispit putem kolokvijalnog i usmenog dijela pristupa usmenom ispitu, koji sačinjava sve cjeline.

Postizanje završne ocjene mora ići slijedom: 1. kolokvij,2. herbarij, 3. usmeni dio.. Studentima će biti omogućena 3 uzastopna roka za svaki kolokvij i usmeni dio ispita, ukoliko kroz tri roka ne polože ispit, obvezni su polagati ispit usmenim putem.

Vrednovanje obveza studenata :

Elementi ocjenjivanja:

• prisustvovanje predavanjima i vježbama 10 bodova
• zalaganje na predavanjima, vježbama i stručnoj praksi 10 bodova
• kolokviji 30 bodova
• usmeni ispit 30 bodova
• herbarij 20 bodova

UKUPNO: 100 bodova

Kriteriji za formiranje ukupne ocjene:

• manje od 50 % = nedovoljan (1)
• od 50 % do 65 % = dovoljan (2)
• od 65 % do 80% = dobar (3)
• od 80% do 90 % = vrlo dobar (4)
• od 90% do 100 % = izvrstan (5)

Kriteriji za bodovanje prisustvovanja na predavanjima i vježbama:

• 50 % - 60% = 2 boda
• 60 % - 70 % = 4 boda
• 70 % - 80% = 6 bodova
• 80 % - 90 % = 8 bodova
• 90 % - 100 % = 10 bodova

Kriterij za zalaganje na predavanjima, vježbama i terenskoj nastavi:

• nezalaganje = 0 bodova
• srednje zalaganje = 4 boda
• iznimno zalaganje = 6 bodova

Kriterij za bodovanje kolokvija:

• manje od 20 bodova = nedovoljan
• dovoljan od 20 -25 bodova
• dobar od 25 – 30 bodova
• vrlo dobar od 30 -35 bodova
• izvrstan od 35- 40 bodova

Kriterij za bodovanje herbarija:

• Kvaliteta izrade herbarija i sposobnost determinacije bolesnog bilja određuju ocjenu herbarija od 1-5.

Kriterij za dobivanje završne ocjene:

• Završna ocjena ispita predstavlja prosjek svih 5 navedenih elemenata ocjenjivanja.

• Ciglar, I. (1988): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda
• Jurković,D., Ćosić, J.(2003): Zaštita vinograda i voćnjaka od uzročnika bolesti.(Interna skripta)
• Cvjetković, B. (2010): Mikoze i pseudomikoze voćaka i vinove loze
• Kišpatić, J. (1992): Opća fitopatologija, Zagreb
• Glasila biljne zaštite

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

• Kišpatić, J., Maceljsi, M. (1984): Zaštita voćaka i vinove loze od bolesti, štetnika i korova., Nakladni zavod Znanje, Zagreb
• Miguel Ulloa and Richard T. Hanlin illustrat dictionary of Mycology
• Glasila biljne zaštite

Pohađanje nastave:

Predavanja i vježbe za redovite studente su obvezna, osim u slučaju opravdanih razloga (bolesti i sl.). Nastavnik vodi evidenciju pohađanja nastave, kao i evidenciju reguliranja ostalih obveza i zalaganja. Nastavnik i studenti se trebaju pridržavati termina izvođenja nastave tj. ukoliko studenti kasne na nastavu, zbog neometanja predavanja mogu ući u predavaonu, laboratorij ili praktikum na prvoj sljedećoj pauzi. Ukoliko je nastavnik spriječen održati predavanja ili vježbe u zakazanom terminu treba o tome dati obavjest na oglasnoj ploči i web- stranicama Veleučilišta.

Na kraju semestra među studentima će se provesti anonimna anketa za procjenu predmetnog nastavnika i predmeta.

Kontaktiranje s predavačem i informiranje o predmetu:

Termini konzultacija za studente mogući su u vrijeme kada je to naznačeno. Poželjno je da studenti za sve nejasnoće dođu što češće na konzultacije. Ukoliko je je predmetni nastavnik mentor završnog rada studenta, kontakti vezani za istraživanje, izradu rada i sl. obavljaju se putem telefona, e-maila ili neposredno po dogovoru.