Mikrobiologija

U okviru opće mikrobiologije studentima će se prezentirati fundamentalne spoznaje na kojima se zasniva život mikroorganizama, u prirodnim i umjetnim sredinama. Ova predavanja predstavljaju teoretsku osnovu koja omogućuje pravilnije razumijevanje gradiva iz područja primijenjene mikrobiologije. Prilagođeno studentima smjera Vinogradarstvo-vinarstvo-voćarstvo u okviru Mikrobiologije vina razraditi će se ukratko povijesni pregled razvoja ovog područja znanosti. Posebna pažnja posvetit će se mokroorganizmima mošta i vina te njihovoj rasprostranjenosti u vinogradima. Od posebnog je značaja autohtona populacija kvasca koja predstavlja karakteristiku određenog ekološkog područja, za proizvodnju kvalitetnih, prepoznatljivih vina. Upravo radi toga se vrši selekcija kvasaca s namjerom da očuvaju sve karakteristike određenog područja nasuprot komercijalnim starter kulturama koje mogu dati dobro prosječno vino zbog toga što su stranog podrijetla i nisu karakteristična za naša područja.

KORELATIVNOST I KORESPONDENTNOST PREDMETA:

Tehnologija vina, Fitopatologija, Entomologija, Vinogradarstvo, Voćarstvo, Tehnologija jakih alkoholnih pića,piva i octa. , Kemija, Fiziologija bilja, Ishrana bilja.

SADRŽAJ PREDMETA:

Opća mikrobiologija. Uvod (uloga i značaj mikroorganizama, povijesni razvoj mikrobiologije, podjela mikrobiologije). Građa prokariotskih i eukariotskih stanica (morfologija mikroorganizama, osnovna građa i funkcija pojedinih staničnih struktura - stanična stijenka, citoplazmatska membrana, citoplazma, ribosomi, nukleus). Matabolizam mikroorganizama (kataboličke i anaboličke reakcije, katabolizam ugljikohidrata, aerobna respiracija, anaerobna respiracija, fermentacija).

Rast i razmnožavanje mikroorganizama (način ishrane mikroorganizama, bakterijska krivulja rasta, osnove vegetativnog i generativnog načina razmnožavanja mikroorganizama)

Mikrobiologija prirodnih sredina.

Utjecaj ekoloških čimbenika na rast i rasprostranjenost mikroorganizama (abiotički čimbenici – temperatura, voda, reakcije sredine, kisik, svjetlost, atmosferski pritisak, osmotski pritisak, osmotski pritisak; biotički čimbenici – odnosi između mikroorganizama i biocenozama). Mikroorganizmi u prirodnim sredinama (atmosfera, hidrosfera, pedosfera, biosfera).

Mikrobiologija tla.

Kruženje ugljika i organska tvar u tlu (humifikacija organskih ostataka, organski ostaci u tlu, izazivači humifikacije, transformacije organskih ostataka, stvaranje humusa u tlu. Kruženje dušika (amonifikacija, nitrifikacija, denitrifikacija, biološka fiksacija dušika). Utjecaj aglomeracijskih i hidromelioracijskih zahvata na mikrobiološke procese u tlu (mikrobiološki procesi i redovite agrotehničke mjere, mikrobiološki procesi i navodnjavanje i odvodnjavanje).

Mikrobiologija voća.

Uvod. Kontaminacija voća mikroorganizmima (epifitni mikroorganizmi – bakterije, gljive, kvasci). Glavni tipovi mikrobioloških kvarenja voća (osnovni tipovi kvarenja uvjetovani gljivama, bakterijama i kvascima). Utjecaj konzerviranja na mikroorganizme voća i proizvoda od voća (primjena različitih sredstava za pranje i konzerviranje voća te primjena niskih temperatura, hlađenje, smrzavanje, sušenje, u cilju sprečavanja razvoja bakterija, gljiva i kvasaca). Kvarenje voćnih sokova (konzerviranje sterilizacijom, smrzavanjem i sušenjem).

Mikrobiologija vina.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE:

Nastava putem prezentacije, laboratorijski rad u skupinama i pojedinačno izvođenje vježbi

Studentima su predavanja obvezna jer se vodi evidencija dolazaka na nastavu. Sa predavanja je moguće izostati 3 puta u semestru, a da se ne traži nikakvo opravdanje. Studenti koji zbog bolesti ne dođu na predavanja moraju donijeti važeću ispričnicu od liječnika. Vježbe su obvezne. Studenti su dužni svaku vježbu koja je izvršena imati potpisanu, što će se pregledavati na završnom kolokviju iz vježbi. Studenti su dužni čuvati sve potpisane vježbe do kraja semestra ( dok ne dobiju potpis iz kolegija). Studenti su dužni na predavanja nositi bilježnicu, a na vježbe bilježnicu bez linija i kutu.

VREDNOVANJE OBVEZA STUDENATA:

Elementi ocjenjivanja:

Kolokviji: (2 kolokvija po 35 bodova): 70 bodova

Kolokvij vježbe: 10 bodova

Prisustvo na predavanjima: 10 bodova

Aktivnost na predavanjima: 10 bodova

kriteriji za formiranje ukupne ocjene:

od 50 % do 60 % dovoljan (2)

od 61 % do 80% dobar (3)

od 81% do 90 % vrlo dobar (4)

od 91% do 100 % izvrstan (5)

kriteriji za bodovanje na predavanjima:

50 % - 55% 1 bod

56 %- 60 % 2 boda

61 %- 65 % 3 boda

66% - 70 % 4 boda

71% - 75 % 5 bodova

76 % - 80 % 6 bodova

81% - 85 % 7 bodova

86 % - 90% 8 bodova

91 % - 95 % 9 bodova

96 % - 100 % 10 bodova

Da bi se prolaz na kolokviju uzeo u obzir potrebno je da student u svakom kolokviju ima minimalno 17 bodova, odnosno 5 bodova na kolokviju iz vježbi.

studenti koji nisu kontinuiranim praćenjem osigurali prolaz moraju izaćina pismeni i usmeni ispit.KONTAKTIRANJE S NASTAVNIKOM: Studenti mogu kontaktirati s nastavnikom tijekom termina konzultacija

Obvezna:

1. S. Duraković, S. Redžepović: Uvod u opću mikrobiologiju. knjiga prva. Kugler, Zagreb, 2002.

2. S. Duraković, F. Delaš, B. Stilinović, L. Duraković: Moderna mikrobiologija namirnica-knjiga prva. Kugler, Zagreb, 2002.

3. S. Duraković, F. Delaš, L. Duraković: Moderna mikrobiologija namirnica-knjiga druga. Kugler, Zagreb, 2002.

4. S. Kalenić, E. Mlinarić-Missoni: Medicinska bakteriologija i mikologija. Prehrambeno tehnološki inženjering, Zagreb, 1995.

Dopunska:

1. S. Duraković:Primjenjena mikrobiologija. Prehrambeno tehnološki inženjering, Zagreb, 1996.

2. S. Duraković, L. Duraković: Mikrobiologija namirnica osnove i dostignuća-knjiga prva. Kugler, Zagreb, 2001.

3. S. Duraković, L. Duraković: Mikrobiologija namirnica osnove i dostignuća-knjiga druga. Kugler, Zagreb, 2001.

4. S. Duraković, L. Duraković: Mikrobiologija namirnica osnove i dostignuća-knjiga treća. Kugler, Zagreb, 2001.

5. S. Duraković, L. Duraković: Mikologija u biotehnologiji. Kugler, Zagreb, 2003.